CC Serbia Debata o drugom nacrtu nacionalne CC licence BYNCSA3.0 14 - 21.11.07.

Nena Antic advocat_studio at yahoo.com
Thu Nov 22 10:31:10 EST 2007


Izvinjavam se zbog ove zabune. Predlozeni tekst Licence  ne sadrzi fair use/fair dealing rights, vec odgovarajuci ekvivalent upravo zato sto nase pravo ne poznaje ovu doktrinu, sto je i objasnjeno u prevodu srpske Licence na engleski jezik, u clanu 2: http://mirrors.creativecommons.org/international/rs/english-license.pdf

" "Limitations on Copyright". Nothing in this License is intended to restrict any uses freefrom copyright or rights arising from limitations or exceptions that are provided for in connection with the copyright protection under copyright law or other applicable laws.

Fair Dealing Rights – Limitations on Copyright

Serbian Copyright Law does not recognize the Fair Dealing Rights, but there are some explicit limitations on the exclusive rights of the copyright holder (Articles 40-55)".

Pravni koncept "fair use" sam pomenula van konteksta nacrta Licence, kako se ne bi stvorio utisak da je to nedefinisana i proizvoljna kategorija, sto je tokom prethodne diskusije moglo da se dogodi. Pored Licence, prevode se i objasnjenja Creative Commons o Creative Commons licencama i njihovoj upotrebi, CC FAQ u kojima se pominju i instituti koje nase pravo ne poznaje, ali imaju pravno utemeljenje u americkom zakonodavstvu (fair use). 

Pozdrav,
Nena

apascg <apascg at EUnet.yu> wrote:     Imam problem sa pitanjem svrhe prevoda i predlozene  licence.
  
 Nesporno je da se fair use prevodi kao postena  upotreba, ali se taj institut ne primenjuje u nasem pravu. Licenca se (prema  tekstu uvoda) primenjuje u meri u kojoj je saglasna sa zakonom zemlje na ciji  jezik se prevodi.  Samom ovom cinjenicom (a i da nije eksplicitno receno,  isti zakljucak proizilazi iz naseg prava) instituti koji ne postoje u nasem  pravu nemaju mesta u prevodu licence. Nemaju funkciju. 
 Zato je dobar (pravno) predlog koji nam je  dostavljen- "ogranicenja autorskog prava" a ne bukvalni prevod naziva termina  fair use. Sacuvan je smisao, znacenje je dobro preneto u srpski jezik i u  srpsko pravo. 
  
 Inace, koncepcija iz americkog zakona je dobila  svoj sadrzaj tek kroz americku sudsku praksu i daleko je od jednostavne. Ima  cetiri kriterijuma koja su relevantna pri oceni da li je rec o fair use ili  povredi, ali ta cetiri kriterijuma za nase pravo nisu obavezujuca pri oceni da  li postoji povreda, da li su predjene granice prava ili ne. Ni po jednom osnovu.  
  
 Na sta se svodi problem? Ova licenca zaista treba  da izrazava koncept CC i da taj koncept ucini prihvatljivim u nasem pravu. Cemu  inace prevod? Koncept je sigurno bolje poznat Neni i nekim ljudima koji su se  ukljucili u diskusiju nego meni. Ali, ako u tom tekstu ostanu izrazi (i smisao)  koji ne postoje u srpskom pravu pa su neprimenljivi, onda to nema  smisla.
  
 To nije samo problem ove grupe. Tzv. "forum  shopping" odnosno odabir suda pred kojim ce se postupak u slucaju povrede  autorskog ili srodnog prava voditi - je rezultat cinjenice da ne postoji  medjunarodno autorsko pravo, da su razlike takve da jedna ista situacija u  razlicitim zemljama moze da bude razlicito presudjena. Neki zajednicki minimum  izrazen kroz medjunarodne ugovore nije funkcionalan za konkretne situacije. Nema  sanse da mi taj problem resimo ovim prevodom. 
  
 Ili radimo bukvalni prevod zanemarujuci pitanje  primenljivosti takvog prevoda u Srbiji, ili radimo prevod koji je primeren  srpskom pravu. 
  
 Tako bi tzv. "public domain" (ne znam ko je  postavio to pitanje, ne secam se) u nasem pravu bilo "slobodno delo" (delo u  slobodnoj upotrebi, po isteku roka zastite). Tako fair use postaje "ogranicenje  autorskog prava".
  
 Verica 
  
  
  
    ----- Original Message ----- 
   From:    Nena    Antic 
   To: Creative Commons Serbia 
   Sent: Wednesday, November 21, 2007 7:50    PM
   Subject: Re: CC Serbia Debata o drugom    nacrtu nacionalne CC licence BYNCSA3.0 14 - 21.11.07.
   

Koncepcija "fair use" je opisana i definisana americkim zakonom    o autorskom pravu i odnosi se na ogranicenja iskljucivih prava http://www.copyright.gov/title17/92chap1.html#107    . Kod nas se prevodi terminom Postena upotreba.    

Nena

apascg <apascg at EUnet.yu> wrote:                      Super komentar. Narocito deo and to maintain the CC "brand-recognition" for      the movement behind the licenses
     Ono sto se danas najcesce zove brand, kod nas u pravu zig, definise se      kao : pravno priznanje psiholoske funkcije simbola. Neko ime, neka slika-      automatski podseca na nesto ili se vezuje (tacno ili pogresno) za nesto,      aktivira predstavu koju imamo.
      
            -----        Original Message ----- 
       From:        vlidi @slobodnakultura.org        
       To:        Creative Commons Serbia 
       Sent:        Wednesday, November 21, 2007 12:27 PM
       Subject:        Re: CC Serbia Debata o drugom nacrtu nacionalne CC licence BY NCSA3.0 14 -        21.11.07.
       

Pozdrav svima, i mnogo hvala na ucescu u        debati...

Verice, slazem se, "fair use" je prilican problem, jer se        cesto ljudi pozivaju na instituciju tog termina, koji ni u USA nije        "stabilan" i nije precizno definisan unapred, nesto sto podseca na to kako        funkcionise cenzura u Kini - otprilike znamo sta je OK a sta ne, ali je u        svakom trenutku moguce da se nesto dokazuje ili izvodi pred sudom, i da se        interperetira... U mnogo tekstova, cak i u CC FAQ koji treba da prevedemo,        "fair use" se navodi kao nesto sto ima podrazumevano znacenje... 

A        sto se tice upotrebnog i govornog imena za licence, ne znam, mnogo sam o        tome razmisljao, svi predlozi koje sam cuo su i dalje konstrukti i        prilicno su "rogobatni", u meri u kojoj ne opavdavaju konfuziju koja bi        nastala ako zamenimo dovoljno nezgodan, za nase jezicko podrucije, izraz        "Creative Commons". Pitali smo i ljude iz CC boarda sta misle i kakva su        njihova iskustva u vezi toga: 


Rolado Lemos:

Q:        Discussing the licenses, is there maybe a semantical problem in        penetration of CC licenses into, let's say, public service? I don't know        how it works in Portuguese, but for an average Slavic language user, who        would be maybe a 55 years old civil servant, it's very hard just because        of the language barrier to imagine licensing this civil servant's work on        "Creative Commons 3.0", not to mention bigger problems in understanding        the concept. Is it possible to maybe rethink the names of licenses         and to maintain the CC "brand-recognition" for the movement behind the        licenses, and to invent some neutral phrases, without much meaning but        easy to recognize things like flickr, google, etc...? 

A:        This is a great question, and we had this problem in Brazil as well. The        term Creative Commons in Portuguese is very difficult, even how to        pronounce it. This is a problem that we had from the beginning. But when        we started the project, Creative Commons Brazil launched a challenge,        because Brazilians have this capacity of reincorporating other cultures,        transforming them and giving them back in a completely different way. So        we launched this challenge of who would be the person who would        reincorporate Creative Commons in Portuguese and come up with something        that is meaningful. I called it "the challenge of the utererizacao" - I        know this term is very weird, I will explain where it comes from. There is        a famous hip hop song, where they say: "whoomp there it is, whoomp, there        it is." Everybody knows it and it's very popular in Brazil. But we don't        know as Portuguese speakers how to
 pronounce "whoomp, there it is." So        Brazilians transformed it into "uuu-te-re-re", that sounds similar.        

Q:        Does it mean anything?

Nothing. It doesn't mean        anything. And then I launched the challenge that said "we are not going to        translate the license - if someone wants, please go ahead, find nicknames,        find other words to refer to this license". Then the minister of culture        Gilberto Gil came with a definition that is called licença creativa,        which means "creative license" -  it was OK, but not that good... And        then a guy from Salvador said: oh, in Portuguese Creative Commons        phonetically sounds like "criei tive como" - "I created because I had        how", and sometimes we adopt that. Because it's plain Portuguese and it        has a similar meaning as the original license. So what I would suggest,        I'm not sure, different cultures have different solutions, but take up        this challenge, let people tell you how you should call it, invent        nicknames - it makes people closer to the idea and they can reinvent the        whole thing for
 you and can cooperate with you and become        re-appropriating, which is for me the most important thing, how people can        re-appropriate these ideas and recreate them. That happened in Brazil and        it's really nice. 


Lawrence        Lessig:

Q: Talking about        licences, the very name of the Creative Commons licenses is something that        derived from, and is inherent to English language. It's hardly        translatable because of the several layers of its meaning, especially the        word common, but the very semantic value, or the spoken word value differs        between the different languages. For example, in this region of Slavic        languages, it's pretty hard to be pronounced and it is pretty hard for me        to imagine fifty-something civil servant issuing a statement and saying        that they would licence public announcements on Creative Commons        Attribution version 3.01. So, have you ever considered  keeping        Creative Commons movement branded as Creative Commons, but giving licenses        some catchy 2.0 name, like flickr, google, digg – something which        doesn't mean anything, but  is easy to be pronnounced in different        languages and easy to be remembered,
 and not in need of any translation at        all? 

We think about this all the time. We thought about it        when we launched the licences for the first time, giving the licences        particular brand names. And so that continues to be something we think        about. The particular issue of how to translate the commons is both an        opportunity and a problem. It's a problem because there's not going to be        any good translation and you shouldn't imagine that even within English        people understand what it means. I mean, it's an obscure idea, especially        in the United States, so we have always thought from the very beginning,        it was an education process, and that is an opportunity with it. As you        try to get people focus on what it is this means, they think more clearly        about the world that's around them, they begin to recognize important        assets in their culture that are in the commons technically – parks and        roads, and culture and holidays, those are components
 of the commons and        that everybody experiences whether they have a word for it or not.         Now, we are open to finding simpler ways to express the ideas, what's        happened is not really by our intention. But what's happened is that the        icons have become a kind of universal expressions. So BY-NC, of course you        have to know something to know what that means, but as a tag that goes        with certain licences it is understandable. Where we see government        institutions beginning to adopt the licences, they are very precise about        what kind of licence they are trying to adopt.        



pozdrav,
vlidi.



       On 11/21/07, Bon        Edi <edibon at eunet.yu>        wrote:        Sad          jedan predlog... U duh naseg jezika je da se imena ne prevode. Dakle,          kao
sto se ne prevodi ime grada New York, tako ne treba prevoditi          imena licenci
"Creative Commons" ili "Share Alike"... Prosto, prevode          se objasnjenja koja se 
odnose na ovaj naziv, pa i nema potrebe da se          prave zabune unosenjema ovih
prevoda.
Ja bi pre da vise raspravimo          o stvarima tipa "attribution", sto u stvari treba
da se odnosi ne na          "autorstvo", vec na "navodjenje ili naznacavanje autorstva" 
sto u          sustini i nije ba ista stvar... Zato predlazem da se nekako          uvedu
definicije stvari na pocetku same licence, pa ako se dogovorimo          oko nekog
naziva
koji i nije bas u potpunosti precizan, da ga onda          definisemo negde u okviru 
licence, i posle se pozivanjem na to zna          tacno na sta se misli...

Edi

Quoting apascg <apascg at EUnet.yu>:

>          Pozdrav,
>
> Izvinjavam  se sto komentar stize          poslednji dan. 
>
> Komentar je pre svega dat sa aspekta          pravnog znacenja pojedinih izraza.
>
> 1. U uvodnom delu u          prvom pasusu umesto reci raspolaganje vise odgovara izraz
>          koriscenje. Raspolaganje je pre sinonim za prenos vlasnistva, a u ovom          
> slucaju se ne radi o tome.
>
> 2. komentar          definicije pod 1.c. Distribucija. Predlog: Distribucija je
>          cinjenje javnosti dostupnim primeraka originala ili kopija Dela          ili
> Adaptacije na odgovarajuci nacin, prodajom ili drugim          oblikom prenosa svojine 
> na primerku. (razlog je cinjenica da se          distribucija uvek odnosi na tzv.
> robne primerke tipa: knjiga,          DVD i da se neki izuzeci primenjuju iskljucivo u
> slucaju kada se          delo stavlja u promet kao roba a ne kao usluga. Zato bi ovo 
>          trebalo pojasniti. )
>
> 3. Definicija 1d ima najvise veze i          sa komentarom prevoda CC, odnosno
> potrebom          prevodjenja.  Cini mi se da je sustina izraza          Autorstvo
> (Attribution) u stvari stvaralacki doprinos (na) Delu          ili Adaptaciji 
> (mogucnost da se stvaralastvo ne ogranici          monopolom, vec da se ostavi
> otvorenom za dalje stvaralastvo. )          Predlog: Elementi licence su.... i koje su
> sadrzane u nazivu          licence: doprinos stvaralstvu, nekomercijalna upotreba i 
>          dozvola daljeg koriscenja pod istim uslovima. Znam da deluje malo duze,          i
> jeste, ali cini mi se da odrazava smisao. Za ShareAlike bih i          sama volela da
> nadjem bolji predlog, ali trenutno ga nemam. Ne          radi se o podeli sa jednom 
> osobom, radi se o mogucnosti da se          delo dalje prosledjuje ne radi
> zaradjivanja, vec radi nesputanog          stvaralastva. Volela bih da cujem srecniji
> predlog za          ShareAlike. Nemam ga trenutno.
>
> 4. Prevod          definicije  1f je jedini moguci u nasem pravu. Samo fizicko          lice
> moze da bude autor, jer samo fizicko lice (covek, ne firma          ) ima mogucnost
> duhovnog stvaralastva.  Ovaj prevod          koji nam je dostavljen je uzi od 
> originala, ali doslovan prevod          na nas jezik bio bi netacan.
>
>
> 5. Definicija dela          je malo suzena u odnosu na engleski tekst, a nema razloga
> za          oprez kao kod definicije originalnog autora pod 1. f. Predlog: Delo          znaci 
> literarno i/ili umetnicko delo koje se nudi pod uslovima          ove licence, bez
> obzira na formu (oblik) u kojoj je delo          izrazeno, ukljucujuci i digitalnu
> fomru dela kao sto su:knjiga,          pamflet i druga pisana dela- predavanja, .. 
>
> Sve sto je          navedeno u engleskom jeziku je ukljuceno i u nas zakon.          Medjutim,
> bitno je naglasniti i digitalni oblik.
>
>          Sto se tice  izvodjenja  i fonograma (interpretacija          u nasem pravu), ono je 
> u nasem pravu (i u kontinentalnom          odnosno pravu EU) srodno pravo (prava
> posebnih korisnika          autorskih dela, cija je privredna ili profesionalna
> delatnost          zasnovana na koriscenju autorskih dela). Autorsko delo i predmet          
> srodnog prava (interpretacija, fonogram, emisija, baza          podataka, videogram)
> su dve razlicite kategorije. (nisu nikako          copyrightable work, potpuno je
> druga pravna          kategorija)
>
> Da bi se prevod ucinio prihvaljivim u nasem          pravu, predlog kraja definicije 
> dela je sledeci:
> U          smislu ove licence upodobljavaju  se autorskom delu i          interpretacija ,
> fonogram i baza podataka- kao prava srodna          autorskom a priznata  u domacem
> pravu:
>
>          6. I kod definicije javnog saopstavanja treba imati u vidu razliku          izmedju 
> americkog i naseg (preuzetog iz prava Evropske unije)          sistema. I cinjenicu da
> nase pravo razlikuje kao dva oblika          izvodjenje i predstavljanje dela
> (kriterijum razlike je da li je          u pitanju scensko delo ili ne). 
> Predlog: Javno saopstavati          znaci izvoditi delo neposredno pred publikom ili
> komunicirati          delom sa publikom na bilo koji nacin, uklju;ujuci i zicni i
>          bezicni prenos ili javni digitalni prenos; ciniti dostupnim delo publici          na 
> nacin da pojedinci mogu pristupiti delu u vreme i sa mesta          koje sami izaberu;
> predstavljati delo publici na bilo koji nacin          i bilo kojim procesom i
> saopstavati predstavu dela publici          ukljucujuci i digitalno izvodjenje, 
> emitovanje i reemitovanje          dela bilo kojim znacima, zvucima ili slikom.
>
> Javno          saopstavanje mora da ukljucuje u definiciji dva oblika:          saopstavanje
> ili komunikaciju (tzv. communication right), kao          posebno pravo sire od drugog 
> prava cinjenja dostupnim (making          available). Ovo su dva oblika i kod nas u
> pravu. Ako se          saopstavanje definise samo iinteraktivnim cinjenjem ova dva
>          oblika (posebna u Direktivi o autorskom pravu u informativnom drustvu          koja je 
> iz 2000. i implementirana je, doduse sa problemima u          Francuskoj, u celoj
> Evropi) se nece razlikovati. A morala          bi.
>
> 7. Prevod clana dva je uspesan primer onoga sto sam          ja pokusala prethodnim 
> predlozima. Fair use je insistitut koji          ne postoji u nasem pravu. Tipicno
> americki institut koji ima          svoje uslove, ogranicenja.... Kod nas se to svodi
> na izraz koji          je upotrebljen "ogranicenja autorskog prava" i u skladu je sa 
>          tekstom kojim se definise.
>
> Pozdrav
> Verica          Vukovic
> ----- Original Message -----
>   From:          Nena Antic
>   To: Creative Commons          Serbia
>   Sent: Tuesday, November 20, 2007 10:28 AM          
>   Subject: Re: CC Serbia Debata o drugom nacrtu          nacionalne CC licence BY NC
> SA3.0 14 -          21.11.07.
>
>
>            Naravno!
>
>   Nena
>
>            Milos Rancic <          millosh at lingvistika.org> wrote:
>              On Nov 20, 2007 3:55 AM, Nena Antic          wrote:
>     > Skracenice BY, NC, SA...se          prevode punim nazivom:
>     > BY -          Autorstvo, NC - Nekomercijalno, SA - Deliti pod istim uslovima          
>
>     Neno, koristi mala slova          prilikom tipskih opisa licenci (ako gde
>              treba). Znaci, BY-NC (ako gde treba to napisati tipski) "autorstvo          -
>              nekomercijalno".
>              _______________________________________________          
>     Cc-rs mailing          list
>     Cc-rs at lists.ibiblio.org
>              http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs          
>
>
>
>
>
>
------------------------------------------------------------------------------
>            Never miss a thing. Make Yahoo your          homepage.
>
>
>
------------------------------------------------------------------------------          
>
>
>            _______________________________________________
>            Cc-rs mailing list
>   Cc-rs at lists.ibiblio.org
>            http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs
>







_______________________________________________
Cc-rs          mailing list
Cc-rs at lists.ibiblio.org 
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs


       
       
---------------------------------
        
_______________________________________________
Cc-rs        mailing        list
Cc-rs at lists.ibiblio.org
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs
_______________________________________________
Cc-rs      mailing      list
Cc-rs at lists.ibiblio.org
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs

      

---------------------------------
   Be a better sports nut! Let your teams follow you with Yahoo Mobile. Try    it now.       

---------------------------------
    
_______________________________________________
Cc-rs mailing    list
Cc-rs at lists.ibiblio.org
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs
_______________________________________________
Cc-rs mailing list
Cc-rs at lists.ibiblio.org
http://lists.ibiblio.org/mailman/listinfo/cc-rs


       
---------------------------------
Get easy, one-click access to your favorites.  Make Yahoo! your homepage.
-------------- next part --------------
An HTML attachment was scrubbed...
URL: http://lists.ibiblio.org/pipermail/cc-rs/attachments/20071122/a60f3c8d/attachment-0001.htm 


More information about the Cc-rs mailing list